Events
Kao što je već prepoznato, Crna Gora je sve izloženija uticajima klimatskih promjena, a značajan dio tih uticaja odnosi se na vodne resurse. Promjene u obrascima padavina i porast temperature već utiču na hidrološke cikluse, doprinoseći pojavi sušnih perioda, nestašica vode i sezonskog pritiska na sektore poput poljoprivrede, energetike i javnog vodosnabdijevanja.
Sa tim u vezi, navedeni izazovi u sektoru voda već su prepoznati kroz definisanje prioritetnih odgovora u strateškim dokumentima Vlade Crne Gore, uključujući i Nacionalni plan adaptacije. Ipak, postoji značajan prostor za dodatno unapređenje integracije vodnih pitanja u nacionalne klimatske politike, posebno u domenu adaptacije na klimatske promjene. Trenutno su dominantni pristupi fokusirani na ublažavanje emisija, dok bi šira sistemska razrada mjera adaptacije u sektoru voda, doprinijela efikasnijoj izgradnji adaptacionih kapaciteta.
Analogno i sektorske politike u oblasti voda mogu se dodatno unaprijediti kroz detaljniju razradu klimatskih rizika i povezanih mjera i njihovu sveobuhvatnu integraciju prvenstveno u upravljačkim politikama. Time bi se osigurao dosljedniji i koordinisaniji pristup upravljanju resursima, koji je ključan za dugoročnu održivost i zaštitu ovog vitalnog sektora.
Takođe, pristup dostupnim mehanizmima za finansiranje mjera adaptacije i dalje je veoma ograničen. Iako je sektor voda prepoznat kao jedan od prioriteta u okviru stratešhih i upravljaćkih politika, postoji značajan neiskorišteni potencijal za dalje razvijanje i konkretizaciju investicionih koncepata koji bi snažnije podržali traziciju ka klimatski otpornom sektoru voda u Crnoj Gori. Navedeno je posebno važno ne samo za javni već i privatni sektor, gdje je planiranje klimatski otpornog razvoja u samom začetku.
Institucije poput Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Direktorata za vodoprivredu i Savjeta za vode pokazuju posvećenost efikasnom upravljanju vodnim resursima i klimatskim rizicima. Sveoobuhvatni pristup koji uključuje i druge državne i lokalne institucije/organizacije, akademiju, nevladin a posebno privatni sektor često nije u potpunosti moguć bez dodatnih tehničkkih i finansijskih ulaganja u kapacitete svih zainteresovanih strana za procjenu klimatskih rizika, planiranje prilagođenih mjera i pripremu konkurentnih prijedloga za međunarodno klimatsko finansiranje u sektoru voda.
Izazovi prepoznati kroz početnu procjenu stanja uključuju:
Ograničeno poznavanje procedura Zelenog klimatskog fonda (GCF) i mehanizama klimatskog finansiranja.
Nedostatak odgovarajućih analitičkih alata i podataka koji bi omogućili preciznije sagledavanje i kvantifikaciju uticaja klimatskih promjena na vodne sisteme.
Nizak nivo uključenosti privatnog sektora, naročito u oblastima osjetljivim na klimu, kao što su proizvodnja energije i navodnjavanje.
Nedovoljna povezanost i razmjena informacija između javnih institucija, nevladinog sektora i lokalnih zajednica u procesu planiranja mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama.
Ne postoji objedinjena metodologija za identifikaciju i rangiranje ulaganja u vodni sektor prema njihovoj vrijednosti za adaptaciju.
Kako odgovor na ove izazove, u saradnji sa nacionalnim partnerima, razvijen je i 2024. godine pokrenut projekat „Izgradnja tehničkih i institucionalnih kapaciteta u sektoru voda u Crnoj Gori radi omogućavanja inkluzivnih inicijativa za otpornost na klimatske promjene”-MNE GCF Water Readiness projekat